Hraniteljstvo- je, u stvari, naziv za smještaj dijeteta u porodicu koja nije njegova (ovo ne treba miješati sa usvojenjem). Centar za socijalni rad zaključuje ugovor o hraniteljstvu sa jednim članom porodice — hraniteljem.
Odnos između dijeteta i hranitelja u svakodnevnom životu trebalo bi da u najvećoj mogućoj mjeri odgovara odnosu dijete-roditelj. Hranitelji preuzimaju neposrednu brigu o dijetetu i imaju dužnost da se staraju o njegovom zdravlju, razvoju, vaspitanju i obrazovanju. Život dijeteta u hraniteljskoj porodici podliježe jasnim pravilima kojih se hranitelj mora pridržavati, a socijalni radnici stalno prate šta se dešava s dijetetom.
Ko može biti smješten u hraniteljsku porodicu?
U hraniteljsku porodicu smještaju se dijeca (maloljetnici) bez roditeljskog staranja. Hraniteljstvo se može produžiti i poslije 18. godine ako dijete ima smetnje u psihofizičkom razvoju i nesposobno je da se samo stara o sebi, odnosno ako je na redovnom školovanju, ali u ovom posljednjem slučaju samo do navršene 26. godine. U hraniteljsku porodicu može biti smiješteno i dijete pod roditeljskim staranjem koje ima smetnje u ponašanju ili u psihofizičkom razvoju.
Ko odlučuje o zasnivanju hraniteljstva?
Hraniteljstvo se zasniva odlukom Centra za socijalni rad. Ako je dijete starije od 10 godina i sposobno za rasuđivanje, za hraniteljstvo je neophodna i njegova saglasnost, a ako je pod roditeljskim staranjem ili starateljstvom, potrebna je i saglasnost roditelja odnosno staratelja. Pravila pri izboru porodice? Dijete se smiješta u porodicu što bližu njegovom mijestu porijekla, i to, kad god je moguće i u interesu dijeteta, u srodničku porodicu (na primer, kod tetke i tetka). Braća i sestre po pravilu se smiještaju u istu hraniteljsku porodicu. U jednu hraniteljsku porodicu može se smijestiti najviše troje dijece (dvoje ako je riječ o dijeci sa smetnjama u razvoju).
Podobnost hranitelja
Hranitelj može biti samo osoba za koju je procjenjeno da će se starati o dijetetu u njegovom najboljem interesu.
Hranitelj ne može biti osoba koja je:
Potpuno ili dijelimično lišena roditeljskog prava ili poslovne sposobnosti; oboljela od bolesti koja može štetno djelovati na hranjenika; osuđena za krivično djelo protiv braka i porodice, spolne slobode ili života i tijela. Budući hranitelj podnosi dokumente kojima dokazuje da je podoban, a stručnjaci Centra razgovaraju s njim i svim članovima njegove porodice o svim bitnim okolnostima i motivaciji za hraniteljstvo.
Hraniteljska licenca
Hranitelj treba da završi poseban program obuke i dobije licencu za bavljenje hraniteljstvom od posebne ustanove — centra za porodični smještaj i usvojenje. Licenca važi dvije godine.
Posebni oblici hraniteljstva:
Urgentno hraniteljstvo primjenjuje se u hitnim situacijama, kada su roditelji napustili, grubo zanemarivali ili zlostavljali dijete, ili kada su spriječeni da brinu o njemu zbog teške bolesti ili smrti. Traje do razriješenja krizne situacije ili primjene odgovarajuće mjere zaštite.
Povremeno hraniteljstvo primenjuje se za dijete s razvojnim ili zdravstvenim teškoćama koje živi u biološkoj ili hraniteljskoj porodici. Ono se povremeno smiješta u drugu hraniteljsku porodicu na kraći period, da bi njegova osnovna porodica mogla da se odmori od napora koje nosi briga o takvom dijetetu i pripremi se da ponovo preuzme brigu o njemu.
Povremeno hraniteljstvo primjenjuje se i za dijete starije od 10 godina koje je na dužem smiještaju u domu, da bi steklo iskustvo porodičnog modela života i pripremilo se za samostalan život.
Za više informacija o Hraniteljstvu, možete se obratiti najbližem Centru za socijalni rad u Srednjobosanskom kantonu /KSB.
